
Godinu su obilježili tektonski pomaci u svjetskoj politici; umjesto o moći međunarodne zajednice, sada govorimo o sirovoj ekonomskoj i vojnoj moći pojedinačnih supersila. Europska unija kao da je podijeljena i izbušena izvana i iznutra.
Koje još asove ima u
rukavu? U diplomatskoj igri s Putinom, jesu li to zamrznuti ruski
fondovi, ili u carinskoj igri s Trumpom, je li to veza sa zemljama
Mercosura? U međuvremenu, ekstremne i neliberalne političke snage jačaju
u Europi. U takvim okolnostima u Bruxellesu je održan summit europskih čelnika
koji je trebao odgovoriti na ključna pitanja o budućnosti Europske
unije. Ograničene mogućnosti EU Profesor međunarodne ekonomije Mojmir Mrak, koji je već u proljeće označio 2025. kao prekretnicu, za ovu RTV Slovenije ocijenio je da je odluka o zajedničkom zaduživanju za pomoć Ukrajini prvenstveno izraz ograničenih mogućnosti Unije u ovom trenutku. Naime, europski čelnici postigli su dogovor o zajmu Ukrajini, koji je Europska komisija trebala uzeti uz jamstvo u europskom proračunu i bez korištenja zamrznute ruske imovine kao izravne osnove za zajam. Prema dr. Mraku,
korištenje blokirane ruske imovine bila bi puno jača geopolitička
poruka, ali bi zahtijevalo neograničena jamstva Belgiji, gdje se nalazi
većina te imovine. Države članice nisu bile spremne platiti političku
cijenu za takav rizik, jer bi se o tome moralo odlučivati i u
parlamentima pojedinih država članica. "Ovo je kratkoročno rješenje koje jasno pokazuje da Europska unija
nije sposobna donositi najbolje strateške odluke", upozorava Mrak. Zajam temeljen na ruskoj imovini donio bi rizike, jer je Rusija već
najavila odgovor zamrzavanjem imovine zemalja Europske unije na svom
teritoriju, na primjer, imovine Krke. Mrak ne zna koliko je lobiranje
europskih tvrtki bilo važno u sporazumu. U svakom slučaju, prema
njegovim riječima, sporazum je otkrio duboke pukotine između dvije
ključne članice, Njemačke i Francuske, te opću nesposobnost Unije da
djeluje kao jedno u vremenima velikih geopolitičkih izazova. Kako će sporazum zapravo funkcionirati još nije sasvim jasno. Kao što
je poznato, Mađarska, Češka i Slovačka neće u njemu sudjelovati. "Bit će zanimljivo vidjeti kako će to tehnički provesti ako je
jamstvo proračun Europske unije, u koji svi doprinose. Vjerojatno bi se
udio potom proporcionalno raspodijelio preostalim članicama ako se
aktivira." Prema sugovorniku, novo zaduživanje sigurno će utjecati na pregovore o
višegodišnjem financijskom okviru EU. Neto doprinositelji bit će još
suzdržaniji, što može dovesti do smanjenja veličine proračuna ili
promjene njegove strukture. Upravo programi koji su ključni za
Sloveniju, uključujući kohezijsku politiku i poljoprivredu, mogli bi se
naći pod pritiskom. Dodatnu neizvjesnost donose i rasprave o mogućem
brzom prihvaćanju Ukrajine u Europsku uniju. "Uključivanje Ukrajine bio bi pravi potres za europski proračun",
upozorava Mrak, jer je riječ o zemlji s velikim potrebama i potpuno
drugačijim razmjerima nego u prethodnim proširenjima. Europska unija suočava se s egzistencijalnim pitanjem Europska središnja banka procjenjuje da je europsko gospodarstvo
iznenađujuće otporno na vanjske šokove, uključujući američke trgovinske
mjere. Mrak se djelomično slaže s ovom procjenom, ali upozorava da se
još uvijek radi o mršavom rastu od oko jedan posto. Europska unija
uspjela je djelomično preusmjeriti trgovinske tokove i ojačati
trgovinske odnose s drugim regijama, ali budućnost ostaje neizvjesna. Što se tiče ublažavanja zelenih politika i administrativnih
opterećenja, Mrak vidi opasnost od spontanog povlačenja već usvojenih
pravila, posebno zbog novih političkih saveza u Europskom parlamentu. "Činjenica da se Europska pučka stranka sada svrstava uz krajnje
desne dijelove parlamenta i zapravo preskače ovu tradicionalnu veliku
koaliciju strukturna je promjena koja bi mogla imati vrlo negativan
utjecaj na daljnje funkcioniranje Europske unije.“ Mnogi kritičari situaciju objašnjavaju djelovanjem unutarnjih i
vanjskih neprijatelja. Za unutarnje se kaže da predstavljaju zemlje koje
se udaljavaju od liberalne demokracije. Među vanjskima, osim Putina,
vide i američkog predsjednika Trumpa, koji sve otvorenije podržava ove
krajnje desne i populističke snage u državama članicama Europske unije.
Prema Mraku, Europska unija nalazi se u svijetu koji se sve više temelji
na moći, a ne na pravilima. Ako se tome ne može prilagoditi, postat će
marginalni igrač. "Europska unija bila je relativno dobro institucionalno organizirana
za svijet koji je funkcionirao trideset ili četrdeset godina. Ali kada
svijet prijeđe na novu strukturu temeljenu na moći, pitanje za Uniju je
je li sposobna prilagoditi se toj promjeni. Nisam baš siguran u to.“ Ključni problemi, kaže, su neučinkovit način donošenja odluka, koji
se još uvijek temelji na konsenzusu, i nedovoljna spremnost za
zajedničko financiranje velikih ulaganja na razini EU. „Neuspjeh u
donošenju odluka danas je odluka sama po sebi“, naglašava. Političko
vodstvo Unije, kako na razini država članica tako i Europske komisije,
kojoj, po njegovom mišljenju, nedostaje jasnoće, odlučnosti i
kredibilitet.